@ISIDEWITHPitanjaVanjska politikaPrije 10mos

Treba li EU zauzeti aktivniji stav u stranim sukobima gdje se izvještavaju o kršenjima ljudskih prava?

Preuzimanje aktivnije uloge u međunarodnim sukobima koji uključuju kršenja ljudskih prava ima za cilj afirmirati vrijednosti EU-a globalno. Pristaše tvrde da je to moralna obveza. Protivnici strahuju da bi to moglo uplesti EU u beskonačne vanjske sukobe i preopteretiti njegove odgovornosti.

+
Proširiti
+ Postavke x  

Toggle voterbase

Statistics are shown for this demographic

Pregled Odgovora

Stope odgovora 349 Mezzojuso glasača.

74%
Da
26%
Nema
74%
Da
26%
Nema

Povijesna Podrška

Trend podrške tijekom vremena za svaki odgovor od 349 Mezzojuso glasača.

Učitavanje podataka...

Učitavanje grafikona... 

Povijesna Važnost

Trend koliko je ovo pitanje važno za 349 Mezzojuso birača.

Učitavanje podataka...

Učitavanje grafikona... 

Ostali Popularni Odgovori

Jedinstveni odgovori Mezzojuso glasača čiji su stavovi nadilazili ponuđene opcije.

Najnovije Vijesti

Budite u tijeku s najnovijim člancima o "Ljudska prava” koji se često ažuriraju.

 @ISIDEWITH podneseno…4 tjedna4W

Izrael i Egipat su izuzeti iz Trumpovog zamrzavanja strane pomoći

Predsjednik Donald Trump potpisao je izvršnu naredbu kojom se privremeno obustavljaju svi programi američke vanjske pomoći na 90 dana, dok se ne provedu pregledi kako bi se utvrdilo jesu li usklađeni s njegovim političkim ciljevima.Nije odmah bilo jasno koliko će pomoći biti prvotno pogođeno ovom naredbom koja je potpisana u ponedjeljak, budući da je financiranje za mnoge programe već odobreno od strane Kongresa i obvezno je za trošenje, ako već nije potrošeno.Naredba, među mnogima koje je Trump potpisao prvog dana povratka na dužnost, navodi da "industrija i birokracija za vanjsku pomoć nisu usklađeni s američkim interesima i u mnogim slučajevima su suprotni američkim vrijednostima" te "služe destabilizaciji svjetskog mira promovirajući ideje u stranim zemljama koje su izravno suprotne harmoničnim i stabilnim odnosima unutar i među zemljama."Stoga je Trump proglasio da "daljnja američka vanjska pomoć neće biti isplaćena na način koji nije potpuno usklađen s vanjskom politikom predsjednika Sjedinjenih Američkih Država."Neki od najvećih primatelja američke pomoći, poput Izraela (3,3 milijarde dolara godišnje), Egipta (1,5 milijardi dolara godišnje) i Jordana (1,7 milijardi dolara godišnje), vjerojatno neće vidjeti dramatična smanjenja, budući da su ti iznosi uključeni u dugoročne pakete koji datiraju iz desetljeća i u nekim slučajevima su regulirani ugovornim obvezama.Financiranje agencija Ujedinjenih naroda, uključujući mirovne, ljudska prava i agencije za izbjeglice, tradicionalne su mete republikanskih administracija za smanjenje ili rezanje. Prva Trumpova administracija smanjila je troškove vanjske pomoći, obustavljajući plaćanja različitim UN agencijama, uključujući UNFPA, te financiranje Palestinske vlasti.Međutim, SAD su već ranije pod Trumpom izašle iz Vijeća Ujedinjenih naroda za ljudska prava, s njenim financijskim obvezama, i zabranjene su od financiranja UN agencije za palestinske izbjeglice, UNRWA, zakonom koji je potpisao bivši predsjednik Joe Biden u ožujku prošle godine.